Arhiv tekstova

Od osamostaljenja sadašnje hrvatske države, i subota 12. siječnja zauzela je svoje mjesto među važnijim datumima na putu potvrđivanja i sazrijevanja parlamentarne demokracije. Naime, u predvečernjim satima Hrvatski je sabor toga dana izglasao povjerenje novoj vladi, koju drugi puta za redom vodi predsjednik Hrvatske demokratske zajednice dr. Ivo Sanader. Taj je svečani trenutak uslijedio nakon gotovo 12-satne rasprave, koja je protekla u ponovnom međustranačkom prepucavanju, međusobnom optuživanju za: nesposobnost, propuste, pogreške, loše gospodarsko stanje, dugove, nezaposlenost, loše vođenje zasjedanja i drugo, u zahtjevima da se pojedincima izriču opomene, u beskrajnim replikama i zloporabama »krivog navoda«, u nepriznavanju izborne pobjede i sl. 

No, hrvatski su građani imali tri razloga za zadovoljstvo: prvo i najvažnije – povjerenje je novoj koalicijskoj Vladi izglasano, i to očekivanim glasovima 82 zastupnika iz redova: HDZ-a, HSS-a, HSLS-a, HSU-a, SDSS-a i nacionalnih manjina a protiv je bilo također očekivanih 62 zastupnika iz: SDP-a, HNS-a, IDS-a i HDSSB-a. Drugo, nitko od hrvatskih građana sigurno nije pratio cijelu maratonsku i na trenutke mučno svadljivu raspravu, što je dobro za psiho-fizičko zdravlje nacije. I treće, završeno je dosadno i neuvjerljivo ponavljanje svih hrvatskih političara kako ni jednome od njih nije stalo do »fotelja«. 

»OSOBNA KARTA« NOVE VLADE: No, demokracija je ne samo najviši oblik vladavine već po svojoj definiciji (dolazi od grčke imenice »demos« što znači »narod« i glagola »kratein« što znači »vladati«) po kojoj je, dakle, riječ o »vladavini naroda«, nego je i neumoljiva – svi su izabrani saborski zastupnici potpuno legitimni, o njihovim se mandatima nakon izbora nema što raspravljati i oni su samo ogledalo građana i društva. Za razliku od prošle vlade ova, zbog zahtjeva koalicijskih partnera, ima dva ministarstva više, ukupno, dakle, 15 ministarstava, što znači da će uz HDZ u vladi sjediti i predstavnici HSS-a, HSLS-a i SDSS-a. 

Potrebno je radi upoznavanja ukratko predočiti »osobnu kartu« nove vlade, što su i učinile brojne novinske agencije. Tako je uz predsjednika Vlade Republike Hrvatske dr. Ivu Sanadera četvero potpredsjednika: HDZ-ovci Jadranka Kosor, zadužena za društvene djelatnosti, vanjsku politiku i ljudska prava i Damir Polančec za gospodarstvo, HSLS-ovka Đurđa Adlešić potpredsjednica za unutarnju politiku i SDSS-ovac Slobodan Uzelac za regionalni razvitak, obnovu i povratak. 

Od HDZ-ovaca u Vladi će ministarstva voditi: Gordan Jandroković (bivši predsjednik saborskog Odbora za vanjsku politiku) kao ministar vanjskih poslova, Berislav Rončević (bivši ministar obrane) kao ministar unutarnjih poslova, Branko Vukelić (bivši ministar gospodarstva, rada i poduzetništva) kao ministar obrane, Damir Polančec kao ministar gospodarstva, rada i poduzetništva, Darko Milinović (bivši potpredsjednik Sabora) kao ministar zdravstva i socijalne skrbi, Božidar Kalmeta (bivši ministar mora, turizma, prometa i razvitka) ministar mora, prometa i infrastrukture, Jadranka Kosor kao ministrica obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti. 

Na ministarske dužnosti koje su obavljali i u prošloj vladi ponovno su imenovani HDZ-ovci: Ivan Šuker ministar financija, Ana Lovrin ministrica pravosuđa, Božo Biškupić ministar kulture, Dragan Primorac ministar znanosti, obrazovanja i športa, Marina Matulović-Dropulić ministrica zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva.

Nova će ministarstva voditi: Petar Čobanković (HDZ-ovac, bivši ministar poljoprivrede) Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva, Damir Bajs, HSS-ovac, Ministarstvo turizma i Božidar Pankretić, HSS-ovac, Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja.

DR. SANADER I LATINSKE UZREČICE: Kao što se i očekivalo, nakon što su dobili povjerenje saborske većine, članovi Vlade Republike Hrvatske položili su svečanu prisegu a predsjednik Vlade dr. Sanader je istaknuo kako će »nova vlada biti vlada svih građana bez obzira za koga su glasovali i iz kojega su kraja«. Ponovio je između ostaloga i već poznatu usmjerenost Vlade prema ulasku Hrvatske u EU i NATO do kraja ovog mandata. Kod toga je privukao pozornost autoritarnim argumentom (u stilu stare latinske: »Roma locuta, causa finita«, »Rim je odlučio, rasprava je završena«!) pri odbacivanju kritike zbog najave da se neće raspisivati referendum za ulazak u NATO: »Ako bismo raspisali referendum doveli bismo u opasnost ono što je izvjesno«!? Dakle, i dr. Sanaderu je važnija vrlo izgledna činjenica da Hrvatska upravo »pod njegovom palicom« dobije pozivnicu za NATO u travnju na summitu u Bukureštu, od mišljenja svih hrvatskih građana (sadržanog u opet staroj latinskoj »Vox populi, vox Dei«, »Glas naroda, glas Božji«), koji bi, eto, mogli ugroziti to njegovo povijesno djelo! Ovako se i on drži poznate, opet latinske, uzrečice modificirane i primijenjene na hrvatsku stvarnost: »Vox deorum, vox populi«, »Glas bogova (političkih), glas je naroda«! Ne mareći za stare Latine i njihovu mudrost, brojni su inozemni predsjednici vlada poslali čestitke mandataru i novoj Vladi Republike Hrvatske.

MESIĆ U »MESIĆEVSKOM« STILU: Svoju nadu u dobru suradnju s Vladom koju vodi Sanader izrazio je i hrvatski predsjednik Stjepan Mesić dodavši: »Sve ono što mi radimo moramo raditi da bi naši građani živjeli sigurnije, kvalitetnije, u ambijentu koji je europeiziran. To je ono za što se svi zalažemo«. Tada je u svom »mesićevskom« stilu: rekao pa porekao, izjavio ali nije to mislio, uvrijedio ali se tek šalio i slično, ustvrdio također da ne vidi problema u veličini nove vlade, ostavljajući javnosti na razmišljanje zašto je u istoj izjavi spomenuo očitu aluziju kako je »u Kini za vrijeme Mao Ze Donga bilo 16 potpredsjednika vlade, ali to ne znači da je ta vlada bila efikasnija.« 

Ono što je hrvatska javnost gotovo jednodušno pozdravila Sanaderova je ponovljena izjava da se Hrvatska neće odreći ZERP-a, niti ga se može odreći, jer na njega ima pravo kao i sve druge zemlje unutar EU koje su proglasile svoje zone sukladno Konvenciji o pravu mora UN-a iz 1982. Najavio je kvadrilateralne razgovore između Hrvatske, Italije, Slovenije i Europske komisije o tom problemu ali je negativan odgovor iz Slovenije stigao ekspresno brzo. Sve u svemu, Vladu Republike Hrvatske očekuje doista uzbudljivo i više nego »zanimljivo« razdoblje ali se svatko dobronamjeran treba strpjeti i dati joj mogućnost da konkretnim djelima opravda povjerenje birača. Dakako, ne u nedogled!                                                           g